Priopćenje za medije

Predmet: Mišljenje Unije Potrošača Hrvatske  o pravima putnika u kontekstu COVID-19 s obzirom na predstojeće EU sastanke ministra prometa i turizma

Vlada Republike Hrvatske

n/r g. A.Plenković – premijer

Trg svetog Marka 2
10 000 Zagreb
Hrvatska

Poštovani,

Unija Potrošača Hrvatskeje obvezna  sa vama  prijedloge kako odgovoriti na neviđenu zdravstvenu krizu povezanu sa COVID-19 na način koji bi podržao industriju bez zaobilaženja prava potrošača i prava putnika.

Danas živimo u krizi koja je  bez presedana, ujedno utječe negativno na mnoge sektore gospodarstva, posebno turizam i turističku industriju.

Razumijemo zašto industrija koristi vaučere kako bi zadržala svoju likvidnost,ali  moramo naglasiti da prema svim trenutno važećim zakonima o potrošačima i putnicima, bez obzira smatramo da se potrošačima mora ostaviti na izboru a ne na obvezi da li će prihvatiti vaučer ili će zatražiti povrat uplaćenih sredstva.. Potrošače su također teško pogođena skupina sa krizom COVID-19.

Koristeći svoja Zakonska potrošačaka prava na potpunu refundaciju/povrat troškova za nepruženu uslugu ,pretstavlja jedini put za plaćanjem mjesećnih oveza/računa/.

Obveza primjene prava potrošača da odabere između povrata i vaučera podržala je i preporučila  Europska komisija, također  potvrdila u  smjernicama o pravima putnika i Direktivom o paketnim putovanjima, ali i M. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe, Gđa. Valean, povjerenica za promet i M. Breton, povjerenik za unutarnje tržište u svojim saslušanjima u Europskom parlamentu i javnim izjavama.

Preporučujemo vam da slijedite ranije navedene  preporuka Europske komisije.

Podrška industriji ne može se učiniti na trošak potrošača.

Unija Potrošača Hrvtaske stoga sugerira sljedeće:

1. Potrebna je nacionalna podrška turističkoj industriji da zadrži svoju likvidnost:

Pozivamo Vladu RH da osigura financijska sredstva kako bi se osigurao fond za nesolventnost industrije/poduzetnika/ Agencija koje se bave  paketnim putovanjima/aranžmanima/,sve kako bi se mogla pokriti nesolventnosti zbog krize Covid-19 , te proširiti na pokrivanje zahtjeva za povrat/refundaciju troškova potrošača za sve otkaze povezana sa situacijom COVID-19.

Naime, vaučeri koji se nude za otkazane paket aranžmane, karte  letova i druge vrste prijevoza, trebali bi biti obuhvaćeni istim režimom zaštite nesolventnosti, koji je jedini način da  “vaučere“ učine privlačnim i pouzdanim samim potrošačima.

20. ožujka Europska komisija je usvojila privremeni okvir za mjere državnie potpore podrške gospodarstvu u kontekstu krize Covid-19. Povjerenik Reynders potaknuo je države članice da koriste mehanizam za rad “rješenjima za rješavanje problema turističke industrije i turizma zbog COVID-19, ali naglasak na poštivanje europskih prava potrošača”.

Stoga preporučujemo da ovaj hitni okvir koristi za pružanje likvidnosti potrebne za podršku turističkom poslovanju kojaomogućuje  brzo ispunjavanje zahtjeva na povrat uplaćenih sredstva potrošačima/putnicima/.

Primjer:

Danska je svojim nedavnim širenjem Putničkog fonda, uspijela proširiti svrhu Fonda  zahvaljujući državnom zajmu (odobrenom kao državna potpora Europske komisije u hitnom postupku), a isti će turističke tvrtke/agencije/ otplaćivati tijekom nekoliko godina. Slično rješenje bilo bi najpraktičnije, najodrživije i najkorisnije za industriju i potrošače unutar Europe i njenih članica.

Alternativno rješenje, uz potporu drugih država članica i institucija EU-a, mogao bi se osnovati fond EU-a koji bi pružio podršku državama članicama u zaštiti insolventnosti svih vaučera „COVID-19“ diljem EU-a.

Stoga pozivamo Ministarstvo turizma  da pronađe efikasna rješenja.

2. Minimalni kriteriji kako bi dobrovoljni vaučeri postali privlačni i pouzdani za potrošače.

Želimo vas podsjetiti da bi, kako bi pokazali našu solidarnost s putničkim sektorom, Unija Potrošača Hrvatske zajedno s drugim potrošačkim organizacijama diljem Europe, članovima BEUC mreže, smo spremni pozvati potrošače da prihvate dobrovoljne bonove, umjesto da traži  naknadu,tj.refundaciju/povrat naplaćenih troškova za neizvršenu uslugu.

Međutim, da bismo to učinili, moramo biti u mogućnosti osigurati potrošačima vaučere sigurne za upotrebu.

Da bi vaučeri postali razumna i atraktivna opcija za potrošače, trebalo bi uvesti sljedeće kriterije za sve “COVID-19 vaučera”:

• Potpuna zaštita od nesolventnosti
• Dvogodišnja valjanost (počevši od trenutka kada su ukinute mjere COVID-19,mjere ogriničenog putovanja)
• Fleksibilnost korištenja za druge ponude / odredišta
• Prenosivost unutar obitelji ili prijatelja
• Automatska nadoknada na kraju razdoblja valjanosti.

Za mnoge potrošače u post-kriznoj stvarnosti posljednje što će pomisliti jesu blagdani. U takvim slučajevima, uvijek bi im trebalo biti omogućeno povrat novca u razdoblja od dvije godine.

Računamo na vas da učinite sve kako biste održali putnička/potrošačka/ prava. Smanjivanje istih nije ni opravdano ni prihvatljivo. Bez garancija o pouzdanosti prava, potrošači više neće prihvatiti plaćanje predujma putničkoj industriji , te će okljevati sa uplatama  novih letove, što bi moglo imati nesretne i dugoročne posljedice za turističku industriju.

Stojimo vam na raspolaganju ako imate bilo kakvih pitanja ili želite dobiti dodatne informacije.

S poštovanjem,

Igor Vujović

„Unija Potrošača Hrvatske“

ZAŠTO HRVATSKA ŽELI UČINITI PUTOVANJA VLAKOM MANJE POŽELJNIMA?

U vrijeme kada treba hitno poduzimati aktivnosti vezano uz klimatske promjene, najneugodnije iznenađenje je da zemlje članice EU, uključujući i Hrvatsku, nastoje smanjiti prava putnika u željezničkom prometu kada putuju diljem EU. To je sasvim suprotno od onoga što bi se trebalo dešavati, upozorava Unija potrošača Hrvatske.

Željeznički promet trebao bi zapravo biti veliki poticaj i važna  mjera u  borbi protiv klimatskih promjena.

Potreba za smanjenjem emisije ugljičnog dioksida dobar je razlog da javne politike preusmjeravaju ljude od korištenja automobila i zrakoplova na korištenje željezničkog prometa, jer bi se čišćim oblicima prijevoza trebalo davati prednost nad onima koji više zagađuju atmosferu.

Dakle, to je zaista loše iznenađenje da umjesto bolje zaštite putnika, i to sada kada stvari idu u tom smjeru da željeznički prijevoz postaje sve privlačnijim ljudima,  Hrvatska se pridružuje  zboru tih zemalja koje  podupiru suprotne stavove na razini EU-a.

U Bruxellesu trenutačno traju pregovori o ažuriranju prava putnika u željezničkom prometu u EU-u, gdje države članice,  a Hrvatska je među njima, rade na smanjenju postojećih prava koja su važna za putnike. To nije samo štetno za europske putnike, već i za mjere politika kojima se promiču održiviji načini prijevoza, kao što su vlakovi.

“Što se događa kada moj vlak kasni ili je  otkazan?”, “Što će se dogoditi ako, kao rezultat toga, propustim usluge presjedanja na drugi vlak?” i “Sa kojim  željezničkim uslugama ostvarujem europska prava putnika?” To su sve vjerodostojna pitanja i zaslužuju dobre odgovore. Ljudi će se osjećati samouvjerenije ako znaju da imaju pravo na naknadu, u slučaju da im je upropašteno putovanje odgođenom ili otkazanom željezničkom uslugom.

Postoje tri stvari koje nisu u redu u onome za što se države članice EU-a zalažu u trenutačnim pregovorima na razini EU-a:

1. Nacionalne vlade željele bi ponovo uključiti klauzulu po kojoj željeznički operatori ne bi trebali platiti naknadu putnicima u slučaju kašnjenja  vlaka zbog “iznimnih okolnosti”. To ograničenje odgovornosti  već postoji u pravima putnika u zračnom prometu. Problem je u tome što zračni promet,  kako bi izbjegao odgovornost prema ovoj klauzuli koristi  slučajeve, kao što su najavljeni štrajkovi ili određeni tehnički  problemi sa zrakoplovom.

 Međutim to su problemi koje zrakoplovna tvrtka, kao i željeznička tvrtka, mogu kontrolirati.

Sudovi su u dosadašnjoj praksi stalno morali pojašnjavati da isprika koju koristi zračni prijevoznik nije “izvanredna okolnost”, te da putnici stoga imaju pravo na naknadu.

 Ovo nije klauzula koja bi se trebala ponoviti u željezničkom prijevozu i ne bi ju trebalo uvesti.

2. Hrvatska želi proširiti dugi popis željezničkih usluga izuzetih iz tih novih pravila, a  to samo stvara sve veću nesigurnost za putnike koji putuju željeznicom. Sa trenutačno predloženim popisom izuzeća, imamo  šanse 1 prema 3 da budemo zaštićeni.

Putnici neće moći znati kod kojih željezničkih usluga imaju kakva prava. Stvaranje pravila sa još dužim popisom iznimaka nije dobar put u kreiranju tih politika, pa taj popis treba izbrisati.

3. Sada ljudi mogu rezervirati višestruka putovanja preko prodavatelja, a oni imaju naviku   izdavati posebne karte za svaki segment, što operator smatra zasebnim putovanjima.

I  to može uzrokovati ogromne probleme; ako putnik  propusti jedan  vlak,  mogao bi  propustiti i sve ostale vozne redove svojih putovanja, a nema pravo koristiti sljedeći vlak.

To bi se lako moglo riješiti pružanjem zaštite tijekom cijelog putovanja putnika, ako bi putovanje bilo rezervirano  preko istog operatora.

Jasno, postoje i drugi važni čimbenici koji bi putovanje vlakom mogli učiniti  putnicima privlačnijim – to su infrastruktura, bolje veze i pristupačnije cijene.

Međutim, prava putnika ne bi trebala biti slijepa točka za tvorce politika koji će morati raditi na privlačenju putnika na putovanja željeznicom kako bi smanjili  emisiju CO2 u nadolazećim godinama. To ne treba raditi tako da se odobravaju koristi za željezničke tvrtke, a na štetu  putnika.

Putnike treba poticati kako bi se  prebacivali na održivije načine prijevoza, ali im treba istovremeno i pomagati u rješavanju poteškoća koje su iskusili u tom prometu, a ne obrnuto.

Mi smo turistička zemlja u kojoj bi putovanje vlakom trebalo biti posebni dio turističke ponude i stoga je doista začuđujuće kako to naša zemlja misli učiniti, kada istovremeno radi na smanjenju prava putnika u željezničkom prometu.