Udruge za zaštitu potrošača redovito provode neovisna usporedna ispitivanja proizvoda i usluga u smislu kvalitete, učinkovitosti, trajnosti, upotrebljivosti, troškova održavanja, utjecaja na okoliš i poštivanja važećih standarda i propisa.
Za sve proizvode u određenoj grupi proizvoda koristimo iste metode ispitivanja koje pažljivo osmišljavaju i potvrđuju razni stručnjaci. Testiranje provode profesionalci koji koriste ovlaštene laboratorije. Odabir proizvoda provodi se nakon opsežnog istraživanja tržišta, koje ponekad uključuje i istraživanje potrošača, a proizvode za testiranje kupujemo uvijek anonimno, na isti način kao i obični potrošači, bez znanja proizvođača ili trgovaca.
Testiranje čokoladnih žitarica, koje smo proveli u sklopu projekta Food PRO, nije bilo iznimka. Pa, što smo učinili i kako smo testirali u ovom konkretnom slučaju? Ukupni rezultat ispitivanja sastojao se od procjene nutritivne vrijednosti (50%), organoleptičkh svojstava (40%) i deklaraciie proizvoda (10%). Detaljnu procjenu parametra ispitivanja možete provjeriti u tablici.
Većina testiranih čokoladnih žitarica smatra se prije desertom nego zdravim obrokom, jer uglavnom sadrže više od 20 g šećera na 100 grama proizvoda. Također, sa stajališta održivosti, većina proizvoda nije održiva, jer neki proizvodi još uvijek sadrže palmino ulje, rijetki imaju certifikat za održivu proizvodnju kakaa, a često su pakirani u dva sloja ambalaže.
Ponuda žitarica za doručak toliko je raznolika i raznovrsna da potrošači često ne znaju koje žitarice odabrati. Prema rezultatima online istraživanja »Koja vrsta žitarica je najomiljenija među potrošačima?«, koje je u sklopu EU projekta FoodPRO, provedeno u listopadu 2020. godine na uzorku većem od 500 ispitanika, dolazimo do saznanja da su u Hrvatskoj najpopularnije žitarice za doručak, među odraslima i djecom, čokoladne žitarice.
Kako bismo uistinu mogli preporučiti potrošačima koje čokoladne žitarice izabrati, kupili smo 18 vrsta čokoladnih žitarica (bez punjenja i premaza), u prodavaonicama Kaufland, Spar Hrvatska, Konzum, Tommy, Konzum plus d.o.o., Vrutak trgovina i Garden organski supermarket te smo iste poslali na ispitivanje u ovlašteni laboratorij. Provjerili smo hranjivu vrijednost žitarica (šećer, bjelančevine, vlakna, folnu kiselinu i željezo), organoleptička ili senzorička svojstva žitarica, moguću prisutnost alergena i ujednačenost u načinu označavanja proizvoda i održivost.
Food PRO: razmjena najboljih praksi potrošačkih organizacija
Usporedno testiranje čokoladnih žitarica provedeno je u okviru projekta FoodPRO, usmjerenog na razmjenu najboljih saznanja iz prakse i izgradnju kapaciteta za daljnji i dugoročni razvoj potrošačkih organizacija u šest zemalja regije CESEE, Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji. U provedenom međunarodnom usporednom testiranju, ispitali smo 102 proizvoda iz navedenih šest zemalja. Osim kvalitete pojedinih proizvoda, provjerili smo i postojanje dvostruke kvalitete između naizgled identičnih proizvoda istog proizvođača, koji se prodaju u različitim zemljama. Ni laboratorijske ni senzoričke analize nisu pokazale statistički značajne razlike među identičnim proizvodima istog proizvođača, koji se prodaju u različitim zemljama.
U svim je čokoladnim žitaricama previše šećera
Čokoladne se žitarice često biraju za doručak, jer je njihova priprema brza i jednostavna. No, gotove mjesavine žitarica sadrže puno aditiva i uglavnom nisu najzdraviji obrok za doručak. Prema popisu sastojaka, većina proizvoda sastoji se od mješavine jednog ili više brašna od žitarica (pšenica, riža, kukuruz, zob) i griza (pšenica, kukuruz), zatim šećera, često i glukoznog sirupa. U prosjeku čokoladne žitarice sadrže i kakao i/ili čokoladu, ulje (suncokretovo, repičino, palmino) te razne aditive i arome. Često su obogaćene vitaminima i mineralima. Čokoladne žitarice, koje preferiraju djeca i mladi, sadrže malo proteina, u prosjeku 8,6 grama na 100 grama proizvoda, od kojih neki mogu biti dobar izvor prehrambenih vlakana. Od testiranih proizvoda, 9 proizvoda opravdava tvrdnju »visok sadržaj dijetalnih vlakana«, jer sadrže više od 6 grama vlakana u 100 grama proizvoda. Dijetalna su vlakna korisna jer imaju blagotvoran učinak na zdravlje, smatra se da spriječavaju razvoj mnogih bolesti i funkcionalnih poremećaja, pa je potrebno osigurati odgovarajući unos dijetalnih vlakana u organizam.
Međutim, zbog visokog udjela šećar, većina čokoladnih žitarica više je desert nego hrana pogodna za doručak. Testirani proizvodi sadrže od 16,9 g do 36,2 g šećera na 100 grama proizvoda.
Na većini čokoladnih žitarica, pogledom na prehrambene sastojke i njihove energetske vrijednosti te uvidom u količinu prisutnog šećera, pali se crveni ili barem narančasti alarm što je poziv na uzbunu i oprez pri konzumiranju proizvoda s neprimjereno i neželjeno visokim sadržajem šećera.
Čokoladne žitarice sa maskotama na prednjoj strani ambalaže privlače posebno najmlađe i njihove roditelje, pa smo prilikom procjene razine šećera, uzeli u obzir različite kriterije i smjernice za stavljanje na tržište one hrane koja je namijenjena djeci. Proizvodi Nestlé – Nesquick Alphabet, Lino Crunch i Tre Mulini – Choco Balls zadovoljili su najstrože kriterije Svjetske zdravstvene organizacije. Najlošiju, nezadovoljavajuću ocjenu za razinu šećera dobili su proizvodi u kojima sadržaj šećera premašuje kriterije postavljene u dobroj volji od strane vodeće EU inicijative za kriterije u uravnoteženoj i pravilnoj prehrani (EU Pledge Nutrition Criteria). Izbor proizvoda Peppa Pig – Choco Balls i Ultra Plus – Choco loptice se stoga ne preporuča zbog visoke razine šećera.
TVRDNJE NA ČOKOLADNIM ŽITARICAMA O SADRŽAJU VITAMINA I MINERALA PRIKAZUJU PROIZVOD U BOLJEM SVJETLU
Čokoladne žitarice sadrže vitamine i minerale, koji se prirodno javljaju u njima, dok su neki vitamini i minerali dodani. Provjerili smo sadržaj željeza i folne kiseline u svim proizvodima, jer smo očekivali da će vrijednosti vitamina i minerala biti veće u proizvodima koji su istima obogaćeni. Iako obogaćeni proizvodi sadrže u prosjeku 40% više folne kiseline, to se ne može reći za željezo, jer vrijednosti nisu znatno veće. U nekim slučajevima, vrijednosti su čak usporedive sa sadržajem prirodnog željeza.
Čokoladne žitarice nikako ne možemo uključiti u svakodnevnu uravnoteženu prehranu, jer sadrže puno previše šećera i visoko su prerađeni proizvodi, pa se pitamo, imaju li dodaci vitamina i minerala u ovim proizvodima uopće smisla. Unatoč nepovoljnom prehrambenom sastavu, više od polovice proizvoda obogaćeno je vitaminima i mineralima, kako bi se stekao dojam poboljšane kvalitete proizvoda. Uvjereni smo da proizvođači čokoladnih žitarica koriste prehrambene tvrdnje uglavnom kako bi privukli pažnju roditelja koji se tješe činjenicom da će odabirom čokoladnih žitarica sa dodatnim prehrambenim tvrdnjama o poboljšanom sastavu, djetetu pružiti barem dovoljnu količinu vitamina i minerala, često, istovremeno zatvarajući oči pred količinom šećera u proizvodu. Za dovoljan unos vitamina i minerala, puno bolji izbor bi bio, djetetu ponuditi koristne, neprerađene žitarice cjelovitog zrna i integralne žitarice poput pšenice, ječma, riže, zobi, pira i slično, njihove krupnije ili manje krupno mljevene proizvode, te svježe voće i povrće.
Nema većih pogrešaka u senzoričkoj analizi
Stručnjaci obučeni za testiranje proizvoda, provjerili su izgled, miris, okus i konzistenciju osušenih pahuljica i onih pripremljenih s mlijekom. Proizvodi se razlikuju po veličini (od 0,8 do 2,5 cm), boji (od svijetle do tamno smeđe) i obliku s kojim se proizvođači nastoje što više približiti djeci – u kutijama pronalazimo kuglice, školjkice i slova. U senzoričkom testu bolje su se pokazali proizvodi s intenzivnim okusom kakaa ili čokolade i žitarica, kao i oni koji su nakon pripreme obroka zadržali hrskavu i čvrstu konzistenciju. Slađi i slani uzorci imali su lošiji okus. Većina čokoladnih žitarica je dobila dobru ocjenu na senzoričkom testu, u prosjeku ocjenu četiri, u rasteru od jedan do pet.
Nepotrebni aditivi i arome
Čokoladne žitarice je moguće proizvesti i bez aditiva i aroma, o čemu svjedoči 5 proizvoda. Aditivi dodani u 11 proizvoda, uključuju emukgatore poput lecitina soje, suncokreta ili repice. Ostali proizvodi sadrže razne prirodne i sintetičke arome.
Nepotpuna deklaracija prehrambenih proizvoda
Pregledali smo i procijenili usklađenost deklaracija sa zakonskim propisima u pogledu obaveznih i dobrovoljnih informacija dostupnih potrošačima na ambalaži proizvoda. Samo je proizvod Peppa Pig – Choco Balls dobio vrlo dobru ocjenu za deklaraciju, a u svim ostalim pronašli smo nedostatke.
Čitljivost tvrdnji na ambalaži otežava manja veličina slova i višejezičnost, a na Cerbona Choco Cereal Balls podaci o proizvodu pružaju se na čak 11 jezika. Manja slova od zakonski dozvoljenih nalaze se na jednom proizvodu. Za većinu proizvoda proizvođači su propustili dati informaciju o načinu čuvanja proizvoda nakon otvaranja. Organoleptička svojstva proizvoda trajat će dulje ako je vrećica dobro zatvorena i žitarice se čuvaju na suhom i tamnom mjestu, ali takav je savjet pronađen samo kod pet proizvoda.
Usporedili smo izmjereni i deklarirani sadržaj šećera, proteina, prehrambenih vlakana, željeza i folne kiseline. U čak osam proizvoda utvrdili smo odstupanje veće od dopuštenog.
Aspekt održivosti: izbjegavajmo dvostruko pakiranje proizvoda
Otkrili smo da čokoladne žitarice zapakirae u kartonske kutije također imaju plastičnu vrećicu, kojom se čuvaju organoleptička svojstva proizvoda. Ako je moguće, izaberite proizvod koji ima što manje slojeva pakiranja. Sa stajališta održivosti, korištenje palminog ulja kao sastojka također je potpuno neprihvatljivo. Osim što sadrži puno zasićenih masnih kiselina, koje se moraju ograničiti u svakodnevnoj uravnoteženoj prehrani, problematičan je i način proizvodnje palminog ulja koji uništava šume te šteti flori i fauni i okolišu u cjelini.
Iako su ekološki prehrambeni proizvodi također bogati šećerom i stoga nisu dio svakodnevne prehrane, oni su bolji izbor u smislu održivosti. Njihova proizvodnja (i prerada) slijedi stroge kriterije koji ograničavaju uporabu pesticida. Popis odobrenih aditiva koji se mogu koristiti u organskim proizvodima također je ograničen, a ekološki certifikat strogo se kontrolira. UTZ i Fairtrade certifikati o održivoj proizvodnji kakaa također su korak u pravom smjeru jer skreću pažnju na loše uvjete rada i jeftinu radnu snagu među poljoprivrednim djelatnicima, koji će održivu proizvodnju kakaa moći osigurati samo ako se promijene uvjeti rada.
Proizvodi trgovačkih maraka cjenovno su povoljniji
Cijena kilograma kakao pahuljica na testu varira od 22,36 kn do 107,80 kn. Među skupljima je i najbolji proizvod na testu, Nestlé Nesquik Alphabet (61, 50 kn po kilogramu). Cjenovno su najpovoljniji proizvodi K Classic, S-BUDGET te Crownfield. Ostatak proizvoda, posebno trgovačke marke, cjenovno su povoljnije od zaštićenih markiranih proizvoda. U prosjeku ćete platiti manje od 25 kn po kilogramu, osim ekoloških marki proizvoda, koji su cjenovno skuplji, između 80 i 110 kn po kilogramu.
CAC savjeti potrošačima
Čokoladne žitarice sadrže puno šećera. Ako se već odlučite za čokoladne žitarice, odaberite one s manje od 16,5 grama šećera i više od 6 grama prehrambenih vlakana u 100 grama proizvoda. Obratite pažnju na umjerenost prilikom konzumacije.
Ne dozvolite da Vas tvrdnje na prednjoj strani pakiranja uvjere u dodatnu kvalitetu i navedu na kupnju, jer proizvodi, uz vitamine i minerale, sadrže i previše šećera. Osigurajte djeci dovoljan unos vitamina i minerala kroz unos prirodnih cjelovitih žitarica i svježeg voća i povrća.
Nakon otvaranja, čokoladne žitarice čvrsto zatvorite i čuvajte na tamnom i suhom mjestu. To će dulje očuvati okusna i mirisna svojstva proizvoda poput tvrde i hrskave konzistencije.
KAKO SMO TESTIRALI
STRANE TVARI (0% ukupne ocjene)
Uzorci su pregledani i provjereni na prisutnost štetnika, insekata i stranih tijela. Nijedan uzorak nije sadržavao stranu tvar, pa ovaj parametar nije razmatran u cjelokupnoj procjeni.
NUTRITIVNA VRIJEDNOST (50% ukupne ocjene)
Procijenili smo izmjereni sadržaj šećera, proteina i prehrambenih vlakana u odnosu na deklarirani sastav. Udjeli šećera i prehrambenih vlakana čine po 40 posto ukupne prehrambene procjene, a sadržaj proteina 20 posto. U slučaju proizvoda koji sadrže više od 16,5 grama šećera, procjena hranjive vrijednosti ne smije biti veća od 10 bodova od procjene ukupnog sadržaja šećera.
OCJENA ORGANOLEPTIČKIH SVOJSTAVA PROIZVODA (40% ukupne ocjene)
Stručnjaci educirani (obučeni) za testiranje prehrambenih proizvoda, ispitivali su i ocjenjivali izgled, miris, okus i konzistenciju osušenih pahuljica i pripremljenih s mlijekom. Senzorička procjena sastoji se od ocjene mirisa pahuljica prije pripreme (30 posto), okusa (50 posto) i konzistencije (20 posto) nakon pripreme s mlijekom.
DEKLARACIJA PROIZVODA (10% ukupne ocjene)
Označavanje proizvoda ocjenjeno je u skladu s Uredbom 1169/2011 o pružanju informacija o hrani potrošačima. Procjena je uzela u obzir veličinu slova, čitljivost naljepnice i kontrast između baze i slova, prisutnost i prikladnost naziva proizvoda, hranjivu vrijednost, odstupanje izmjerenih vrijednosti od deklariranih i naznaku uputa za čuvanje proizvoda nakon otvaranja. Također smo provjerili prisutnost dobrovoljnih informacija, poput prehrambenih i zdravstvenih poboljšanja, nagradnih i zabavnih igara i licenciranih likova iz crtića, koji se prvenstveno sviđaju malim potrošačima, točnije djeci ili njihovim roditeljima.
ODRŽIVOST (0% ukupne ocjene)
Održivost smo ocjenjivali prema vrsti upotrijebljene ambalaže, prisutnosti palminog ulja, prisutnosti certifikata ekološkog prehrambenog proizvoda, certifikatu o održivoj proizvodnji kakaa (UTZ ili Fairtrade). Procjena održivosti nije dio cjelokupne procjene.
OSNOVNO ZAKONODAVSTVO I SMJERNICE
Temeljem Uredbi (EZ) br. 178/2002, br.1924 / 2006 i br. 1169/2011 o pružanju informacija o hrani potrošačima te prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama na prehrambenim proizvodima, Hrvatska je uskladila svoje zakonodavstvo o hrani i prehrambenim proizvodima. Najvažniji su Zakon o hrani (NN 46/07), Zakon o informiranju potrošača o hrani (Izmjene i dopune -NN 32/19), Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu s izmjenama i dopunama (NN 81/13; 115/18), Pravilnik o higijeni hrane (NN 95/2007), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti hrane, materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 125/09), Pravilnik o označavanji, prezentiranju i reklamiranju hrane (NN63/2011), Zakon o državnom inspektoratu (NN 115/18).
Konzumirajući čokoladne žitarice, djeca mogu pojesti više od polovice dnevno dozvoljenog unosa šećera. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, to ne bi trebalo prelaziti 10 posto dnevnog unosa energije.
Jesu li čokoladne žitarice desert ili zdrav doručak?
Jesu li žitarice dio uravnotežene prehrane?
Ovisi koju ćete odabrati!
Unija potrošača Hrvatske (UPH) dala je na testiranje 18 čokoladnih žitarica koje se mogu kupiti na policama uprodavaonicama u Hrvatskoj.
Rezultati laboratorijskog ispitivanja pokazuju da većina čokoladnih žitarica sadrži zaista previše šećera. Informacije o šećeru mogu se pronaći u prehrambenoj tablici sa bočne strane ili na poleđini pakiranja proizvoda, dok se na prednjoj strani pakiranja djeci obraćaju likovi iz bajki ili popularnih igrica.
Istovremeno se prema roditeljima usmjerava komunikacija i ističu se prehrambene tvrdnje o prisutnosti vitamina i minerala poput željeza i folne kiseline koje se nalaze u čokoladnim žitaricama.
Koje čokoladne žitarice odabrati?
Važnost zdrave i uravnotežene prehrane te rezultati usporednog testiranja čokoladnih žitarica, provedenog u sklopu projekta Food Pro, prezentirani su na konferenciji za medije Unije potrošača Hrvatske, koja se upravo održala u srijedu, 5. svibnja 2021. godine s početkom u 14:00 sati u prostorima Unije potrošača Hrvatske na adresi, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 48, 10 000 Zagreb.
U sklopu konferencije predstavnicima medija predstavljeno je sljedeće:
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Unija potrošača Hrvatske nestranačka je i nepolitička udruga osnovana radi promicanja zaštite prava i interesa potrošača. Temeljni cilj kao krovne organizacije za zaštitu potrošača jest jačanje kapaciteta udruga članica usmjeravanjem na modernizaciju sustava u skladu s pravnom stečevinom EU.
Unija potrošača Hrvatske (UPH) sudjelovala je u usporednom testiranju čokoladnih žitarica provedenom u okviru EU projekta FoodPRO, usmjerenog na razmjenu najboljih saznanja iz prakse i izgradnju kapaciteta za daljnji i dugoročni razvoj potrošačkih organizacija u šest zemalja regije CESEE, Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji. U provedenom međunarodnom usporednom testiranju, ispitali smo 102 proizvoda iz navedenih šest zemalja. Osim kvalitete pojedinih proizvoda, provjerili smo i postojanje dvostruke kvalitete između naizgled identičnih proizvoda istog proizvođača, koji se prodaju u različitim zemljama. Ni laboratorijske ni senzoričke analize nisu pokazale statistički značajne razlike među identičnim proizvodima istog proizvođača, koji se prodaju u različitim zemljama.
Prema rezultatima online istraživanja »Koja vrsta žitarica je najomiljenija među potrošačima?«, koje je u sklopu projekta provedeno u listopadu 2020. godine na uzorku većem od 500 ispitanika, dolazimo do saznanja da su u Hrvatskoj najpopularnije žitarice za doručak, među odraslima i djecom, čokoladne žitarice.
Kako bismo uistinu mogli preporučiti potrošačima koje čokoladne žitarice izabrati, kupili smo 18 vrsta čokoladnih žitarica (bez punjenja i premaza), u prodavaonicama Kaufland, Spar Hrvatska, Konzum, Tommy, Konzum plus d.o.o., Vrutak trgovina i Garden organski supermarket te smo iste poslali na ispitivanje u ovlašteni laboratorij. Provjerili smo hranjivu vrijednost žitarica (šećer, bjelančevine, vlakna, folnu kiselinu i željezo), organoleptička ili senzorička svojstva žitarica, moguću prisutnost alergena i ujednačenost u načinu označavanja proizvoda i održivost.
Zaključci:
U svim je čokoladnim žitaricama previše šećera, međutim, proizvodi Nestlé – Nesquick Alphabet, Lino Crunch i Tre Mulini – Choco Balls zadovoljili su najstrože kriterije Svjetske zdravstvene organizacije po pitanju razine šećera;
Tvrdnje na čokoladnim žitaricama o sadržaju vitamina i minerala prikazuju proizvod u boljem svjetlu, stoga roditelji budite oprezni! Za dovoljan unos vitamina i minerala, puno bolji izbor bi bio, djetetu ponuditi koristne, neprerađene žitarice cjelovitog zrna i integralne žitarice poput pšenice, ječma, riže, zobi, pira i slično, njihove krupnije ili manje krupno mljevene proizvode, te svježe voće i povrće;
U senzoričkom testu bolje su se pokazali proizvodi s intenzivnim okusom kakaa ili čokolade i žitarica, kao i oni koji su nakon pripreme obroka zadržali hrskavu i čvrstu konzistenciju. Slađi i slani uzorci imali su lošiji okus. Većina čokoladnih žitarica je dobila dobru ocjenu na senzoričkom testu, u prosjeku ocjenu četiri, u rasteru od jedan do pet;
Pregledali smo i procijenili usklađenost deklaracija sa zakonskim propisima u pogledu obaveznih i dobrovoljnih informacija dostupnih potrošačima na ambalaži proizvoda; deklaracija nekih čokoladnih žitarica je nepotpuna;
Prilikom kupovine proizvoda, vodimo računa o aspektu održivosti;
Proizvodi trgovačkih maraka čokoladnih žitarica cjenovno su povoljniji;
Potrošači! Informirajte se o zakonodavstvu koje prati pružanje informacija o hrani potrošačima te prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama na prehrambenim proizvodima
Rezultate testiranja i pojašnjenje načina testiranja čokoladnih žitarica potražite na našoj web stranici: https://unijapotrosaca.hr/
Predmet: Mišljenje Unije Potrošača Hrvatske o pravima putnika u kontekstu COVID-19 s obzirom na predstojeće EU sastanke ministra prometa i turizma
Vlada Republike Hrvatske
n/r g. A.Plenković – premijer
Trg svetog Marka 2 10 000 Zagreb Hrvatska
Poštovani,
Unija Potrošača Hrvatskeje obvezna sa vama prijedloge kako odgovoriti na neviđenu zdravstvenu krizu povezanu sa COVID-19 na način koji bi podržao industriju bez zaobilaženja prava potrošača i prava putnika.
Danas živimo u krizi koja je bez presedana, ujedno utječe negativno na mnoge sektore gospodarstva, posebno turizam i turističku industriju.
Razumijemo zašto industrija koristi vaučere kako bi zadržala svoju likvidnost,ali moramo naglasiti da prema svim trenutno važećim zakonima o potrošačima i putnicima, bez obzira smatramo da se potrošačima mora ostaviti na izboru a ne na obvezi da li će prihvatiti vaučer ili će zatražiti povrat uplaćenih sredstva.. Potrošače su također teško pogođena skupina sa krizom COVID-19.
Koristeći svoja Zakonska potrošačaka prava na potpunu refundaciju/povrat troškova za nepruženu uslugu ,pretstavlja jedini put za plaćanjem mjesećnih oveza/računa/.
Obveza primjene prava potrošača da odabere između povrata i vaučera podržala je i preporučila Europska komisija, takođerpotvrdila u smjernicama o pravima putnika i Direktivom o paketnim putovanjima, ali i M. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe, Gđa. Valean, povjerenica za promet i M. Breton, povjerenik za unutarnje tržište u svojim saslušanjima u Europskom parlamentu i javnim izjavama.
Preporučujemo vam da slijedite ranije navedene preporuka Europske komisije.
Podrška industriji ne može se učiniti na trošak potrošača.
Unija Potrošača Hrvtaske stoga sugerira sljedeće:
1. Potrebna je nacionalna podrška turističkoj industriji da zadrži svoju likvidnost:
Pozivamo Vladu RH da osigura financijska sredstva kako bi se osigurao fond za nesolventnost industrije/poduzetnika/ Agencija koje se bave paketnim putovanjima/aranžmanima/,sve kako bi se mogla pokriti nesolventnosti zbog krize Covid-19 , te proširiti na pokrivanje zahtjeva za povrat/refundaciju troškova potrošača za sve otkaze povezana sa situacijom COVID-19.
Naime, vaučeri koji se nude za otkazane paket aranžmane, karte letova i druge vrste prijevoza, trebali bi biti obuhvaćeni istim režimom zaštite nesolventnosti, koji je jedini način da “vaučere“ učine privlačnim i pouzdanim samim potrošačima.
20. ožujka Europska komisija je usvojila privremeni okvir za mjere državnie potpore podrške gospodarstvu u kontekstu krize Covid-19. Povjerenik Reynders potaknuo je države članice da koriste mehanizam za rad “rješenjima za rješavanje problema turističke industrije i turizma zbog COVID-19, ali naglasak na poštivanje europskih prava potrošača”.
Stoga preporučujemo da ovaj hitni okvir koristi za pružanje likvidnosti potrebne za podršku turističkom poslovanju kojaomogućuje brzo ispunjavanje zahtjeva na povrat uplaćenih sredstva potrošačima/putnicima/.
Primjer:
Danska je svojim nedavnim širenjem Putničkog fonda, uspijela proširiti svrhu Fonda zahvaljujući državnom zajmu (odobrenom kao državna potpora Europske komisije u hitnom postupku), a isti će turističke tvrtke/agencije/ otplaćivati tijekom nekoliko godina. Slično rješenje bilo bi najpraktičnije, najodrživije i najkorisnije za industriju i potrošače unutar Europe i njenih članica.
Alternativno rješenje, uz potporu drugih država članica i institucija EU-a, mogao bi se osnovati fond EU-a koji bi pružio podršku državama članicama u zaštiti insolventnosti svih vaučera „COVID-19“ diljem EU-a.
Stoga pozivamo Ministarstvo turizma da pronađe efikasna rješenja.
2.Minimalni kriteriji kako bi dobrovoljni vaučeri postali privlačni i pouzdani za potrošače.
Želimo vas podsjetiti da bi, kako bi pokazali našu solidarnost s putničkim sektorom, Unija Potrošača Hrvatske zajedno s drugim potrošačkim organizacijama diljem Europe, članovima BEUC mreže, smo spremni pozvati potrošače da prihvate dobrovoljne bonove, umjesto da traži naknadu,tj.refundaciju/povrat naplaćenih troškova za neizvršenu uslugu.
Međutim, da bismo to učinili, moramo biti u mogućnosti osigurati potrošačima vaučere sigurne za upotrebu.
Da bi vaučeri postali razumna i atraktivna opcija za potrošače, trebalo bi uvesti sljedeće kriterije za sve “COVID-19 vaučera”:
• Potpuna zaštita od nesolventnosti • Dvogodišnja valjanost (počevši od trenutka kada su ukinute mjere COVID-19,mjere ogriničenog putovanja) • Fleksibilnost korištenja za druge ponude / odredišta • Prenosivost unutar obitelji ili prijatelja • Automatska nadoknada na kraju razdoblja valjanosti.
Za mnoge potrošače u post-kriznoj stvarnosti posljednje što će pomisliti jesu blagdani. U takvim slučajevima, uvijek bi im trebalo biti omogućeno povrat novca u razdoblja od dvije godine.
Računamo na vas da učinite sve kako biste održali putnička/potrošačka/ prava. Smanjivanje istih nije ni opravdano ni prihvatljivo. Bez garancija o pouzdanosti prava, potrošači više neće prihvatiti plaćanje predujma putničkoj industriji , te će okljevati sa uplatama novih letove, što bi moglo imati nesretne i dugoročne posljedice za turističku industriju.
Stojimo vam na raspolaganju ako imate bilo kakvih pitanja ili želite dobiti dodatne informacije.
Pročitajte deklaracije i informacije o hranjivim vrijednostima!
U borbi s vremenom, moderni potrošač često bira hranu samo gledajući prednji dio pakiranja proizvoda, koji je zapravo oglasni prostor proizvoda, a rjeđe provjerava sastojke i hranjive vrijednosti. Razumljivo? Da. Preporučeno? Ne.
Kada kupujemo namirnice, često se nađemo u situaciji da ne znamo koja je razlika između različitih marki proizvoda ili svaki put odaberemo jednu te istu hranu ili nemamo ideja … To je zašto često tražimo prečace i slijepo vjerujemo oglasima i primamljivim naslovima na proizvodima. Atraktivne tvrdnje toliko utječu na naš izbor kada kupujemo hranu ili piće.: Indikacije poput “potiče rast”, “sadrži vitamine i minerale”, “željezo i kalcij”, “bogato vlaknima”, “čak 30% manje šećera”, “light” potiču nas da posegnemo za tim proizvodima. No, pogled na tablicu s prehranom često se ispostavi da ti proizvodi (unatoč tome) sadrže i puno šećera, masti ili soli. Ova priča uključuje i proizvode s oznakom “light”, koji su najčešće predstavljeni vrlo jednostrano. Ove poruke ističu samo određenu hranjivu tvar, obično sadržaj masti u proizvodu koji proizvođači smanjuju, dok, na primjer, sadržaj šećera ostaje nepromijenjen.
Kad pogledamo popis sastojaka i hranjive vrijednosti, nalazimo da, na primjer, u pahuljicama ili voćnim žitaricama, sadržaj šećera predstavlja čak trećinu proizvoda i to se može reći za mliječne proizvode s dodanim šećerom. Blagotvorna strana svih vitamina, minerala, vlakana, željeza, kalcija zato se ‘gubi’ u (pre) visokim količinama šećera. »30 posto manje masti« u light proizvodu koji je (pre) bogat šećerom je izgubljena je poruka i neće vam pomoći da izgubite kilograme niti ćete doprinijeti zdravoj prehrani.
Naš savjet:
1. Pročitajte deklaraciju: Ključne informacije o proizvodu: tablice sastojaka i hranjivih vrijednosti skrivene su u pozadini, na bočnoj ili stražnjoj strani ambalaže. Da biste saznali koliko je proizvod zaista zdrav, pročitajte ove informacije.
2. Odvojite vrijeme za pripremu obroka od osnovnih sastojaka, možda je i jeftiniji.
3. Mudro birajte hranu. To je dugoročno ulaganje u vaše zdravlje i zdravlje vaše obitelji.
Potrošači se osjećaju napušteno jer moraju sami pronaći rješenje. Udruge koje još rade, pomažu građanima najčešće volonterski, kaže Igor Vujović, predsjednik Društva Potrošač.
Imamo iste zakone, sustav, institucije kao i ostale zemlje Europske unije, ali kod nas ništa ne funkcionira i zaostajemo u ostvarivanju prava. Četvrtu godinu zaredom smo zadnji na listi u zaštiti potrošača, kaže Igor Vujović.
Predsjednik je Društva Potrošač koje još radi u Zagrebu. Razgovarali smo uoči Svjetskog dana zaštite prava potrošača.
– Do prije pet godina je koliko toliko funkcioniralo i građani su bili više zaštićeni jer su udruge za zaštitu potrošača odrađivale lavovski posao, posebno u edukaciji, informiranju i savjetovanju potrošača. Danas više ne postoje profesionalna savjetovališta za potrošače, puno je udruga zatvorilo urede, a desetak ih je još aktivnih koje preživljavaju kroz manje projekte i djelovanja na lokalnoj razini – rekao je Vujović.
Udruge koje još rade, pomažu građanima najčešće volonterski, pa su i teže dostupni.
– Prije tri godine, promjenom politike i financiranja zaštite potrošača, Ministarstvo gospodarstva nas je dovelo današnjeg katastrofalnog stanja. Potrošači su izgubljeni u modernom potrošačkom društvu, needucirani su i neinformirani, a nemaju se kome obratiti za pomoć. Najviše problema je kod javnih usluga, naplate struje, vode, otpada, i telekomunikacija. Potrošači ne znaju što plaćaju, te ih se indirektno prisiljava plaćanje usluga koje ne koriste – kaže Vujović.
Dodaje da se smanjila problematika u trgovini, ali da je to možda samo privid zbog epidemije.
– Najveći problem su prevare raznih davatelja usluga i trgovaca, a potrošači se osjećaju napušteno i izgubljeno jer moraju sami pronaći rješenje u moru informacija. To je veliki problem posebno starijim građanima koji više ne mogu u direktnom kontaktu potražiti savjet. Udrugama koje su se godinama aktivno bavile zaštitom potrošača država ne osigurava niti minimum za rad – ogorčen je Igor Vujović.
Iz Ministarstvo gospodarstva kažu da potrošači s njima mogu razgovarati na besplatan broj 0800 414 414. No dostupan je samo četiri sata, tri dana u tjednu, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati. Upite mogu poslati i na Centralni informacijski sustav za zaštitu potrošača (CISZP), koji služi i za prijavu inspekciji. Potrošači više vole direktan kontakt jer je lani savjet telefonom tražilo njih 5667, a preko sustava 3536 ljudi iako je dostupan dan i noć. U Ministarstvu su lani dali samo 9203 savjeta potrošačima iz cijele Hrvatske, a usporedbe radi, savjetovališta pri udrugama su 2018. dala više od 20.000 savjeta.
Na portalu Sve za potrošače, www.szp.hr su informacije i savjeti na brojne teme. Iz Ministarstva kažu da za jesen pripremaju novi Zakon o zaštiti potrošača zbog sprečavanje napuštene poslovne prakse, ponajviše u internetskoj prodaji.
Slane grickalice obično su energetski bogata hrana koja sadrži povišene masnoće, zasićene masne kiseline, šećer i / ili sol i istodobno su nutricionistički siromašne. One su nesumnjivo skupina namirnica koja se konzumira samo povremeno ili ih treba izbjegavati. Sadržaj grickalica, teško ćete pronaći jednostavnim pogledom na prednju stranu proizvoda. Uvidom u nutricionističku tablicu i usporedbom nutritivnih vrijednosti između različitih grickalica brzo ćete imati bolji uvid i dobiti odgovor na postavljeno pitanje.
Brzi pogled na popis sastojaka uvjerio bi mnoge da je čips od povrća bolji izbor jer sadrži povrće, ali cjelovitu sliku o proizvodu dobivamo tek kad pogledamo prehrambene tablice. Za razliku od čipsa od krumpira u kojem se uglavnom nalazi krumpir, čips od povrća sadrži nekoliko različitih vrsta povrća (celer, mrkvu, ciklu, batat), a opet, u energetskom smislu, dvije su vrste proizvoda usporedive – u oba slučaja su energetski bogata hrana. Čips od krumpira pečen u pećnici sadrži 14 grama masti, a čips od povrća, gotovo duplo, 27 grama na 100 grama proizvoda. Čips od povrća sadrži i puno više šećera nego čips od krumpira. Jedina prednost čipsa od povrća pred čipsom od krumpira je u visokom udjelu prehrambenih vlakana. Sadržaj soli je usporediv.
Naš savjet:
Iako je osnova za pripremu čipsa od povrća povrće, zbog postupka pripreme ili prženja takvi čips sadrži i puno masti i šećera te nije zdraviji izbor od čipsa.
I čips od povrća i krumpira grickalice su energetski bogate i sadrže puno hranjivih sastojaka koje želimo ograničiti u hrani, pa ih treba izbjegavati ili jesti samo povremeno.
Ne preporučuje se jesti povrće u obliku čipsa od povrća, povrće je najbolje jesti sirovo, kuhano ili dinstano. Dnevno treba konzumirati najmanje 250g povrća (bez krumpira).
ZAŠTO HRVATSKA ŽELI UČINITI PUTOVANJA VLAKOM MANJE POŽELJNIMA?
U vrijeme kada treba hitno poduzimati aktivnosti vezano uz klimatske promjene, najneugodnije iznenađenje je da zemlje članice EU, uključujući i Hrvatsku, nastoje smanjiti prava putnika u željezničkom prometu kada putuju diljem EU. To je sasvim suprotno od onoga što bi se trebalo dešavati, upozorava Unija potrošača Hrvatske.
Željeznički promet trebao bi zapravo biti veliki poticaj i važna mjera u borbi protiv klimatskih promjena.
Potreba za smanjenjem emisije ugljičnog dioksida dobar je razlog da javne politike preusmjeravaju ljude od korištenja automobila i zrakoplova na korištenje željezničkog prometa, jer bi se čišćim oblicima prijevoza trebalo davati prednost nad onima koji više zagađuju atmosferu.
Dakle, to je zaista loše iznenađenje da umjesto bolje zaštite putnika, i to sada kada stvari idu u tom smjeru da željeznički prijevoz postaje sve privlačnijim ljudima, Hrvatska se pridružuje zboru tih zemalja koje podupiru suprotne stavove na razini EU-a.
U Bruxellesu trenutačno traju pregovori o ažuriranju prava putnika u željezničkom prometu u EU-u, gdje države članice, a Hrvatska je među njima, rade na smanjenju postojećih prava koja su važna za putnike. To nije samo štetno za europske putnike, već i za mjere politika kojima se promiču održiviji načini prijevoza, kao što su vlakovi.
“Što se događa kada moj vlak kasni ili je otkazan?”, “Što će se dogoditi ako, kao rezultat toga, propustim usluge presjedanja na drugi vlak?” i “Sa kojim željezničkim uslugama ostvarujem europska prava putnika?” To su sve vjerodostojna pitanja i zaslužuju dobre odgovore. Ljudi će se osjećati samouvjerenije ako znaju da imaju pravo na naknadu, u slučaju da im je upropašteno putovanje odgođenom ili otkazanom željezničkom uslugom.
Postoje tri stvari koje nisu u redu u onome za što se države članice EU-a zalažu u trenutačnim pregovorima na razini EU-a:
1. Nacionalne vlade željele bi ponovo uključiti klauzulu po kojoj željeznički operatori ne bi trebali platiti naknadu putnicima u slučaju kašnjenja vlaka zbog “iznimnih okolnosti”. To ograničenje odgovornosti već postoji u pravima putnika u zračnom prometu. Problem je u tome što zračni promet, kako bi izbjegao odgovornost prema ovoj klauzuli koristi slučajeve, kao što su najavljeni štrajkovi ili određeni tehnički problemi sa zrakoplovom.
Međutim to su problemi koje zrakoplovna tvrtka, kao i željeznička tvrtka, mogu kontrolirati.
Sudovi su u dosadašnjoj praksi stalno morali pojašnjavati da isprika koju koristi zračni prijevoznik nije “izvanredna okolnost”, te da putnici stoga imaju pravo na naknadu.
Ovo nije klauzula koja bi se trebala ponoviti u željezničkom prijevozu i ne bi ju trebalo uvesti.
2. Hrvatska želi proširiti dugi popis željezničkih usluga izuzetih iz tih novih pravila, a to samo stvara sve veću nesigurnost za putnike koji putuju željeznicom. Sa trenutačno predloženim popisom izuzeća, imamo šanse 1 prema 3 da budemo zaštićeni.
Putnici neće moći znati kod kojih željezničkih usluga imaju kakva prava. Stvaranje pravila sa još dužim popisom iznimaka nije dobar put u kreiranju tih politika, pa taj popis treba izbrisati.
3. Sada ljudi mogu rezervirati višestruka putovanja preko prodavatelja, a oni imaju naviku izdavati posebne karte za svaki segment, što operator smatra zasebnim putovanjima.
I to može uzrokovati ogromne probleme; ako putnik propusti jedan vlak, mogao bi propustiti i sve ostale vozne redove svojih putovanja, a nema pravo koristiti sljedeći vlak.
To bi se lako moglo riješiti pružanjem zaštite tijekom cijelog putovanja putnika, ako bi putovanje bilo rezervirano preko istog operatora.
Jasno, postoje i drugi važni čimbenici koji bi putovanje vlakom mogli učiniti putnicima privlačnijim – to su infrastruktura, bolje veze i pristupačnije cijene.
Međutim, prava putnika ne bi trebala biti slijepa točka za tvorce politika koji će morati raditi na privlačenju putnika na putovanja željeznicom kako bi smanjili emisiju CO2 u nadolazećim godinama. To ne treba raditi tako da se odobravaju koristi za željezničke tvrtke, a na štetu putnika.
Putnike treba poticati kako bi se prebacivali na održivije načine prijevoza, ali im treba istovremeno i pomagati u rješavanju poteškoća koje su iskusili u tom prometu, a ne obrnuto.
Mi smo turistička zemlja u kojoj bi putovanje vlakom trebalo biti posebni dio turističke ponude i stoga je doista začuđujuće kako to naša zemlja misli učiniti, kada istovremeno radi na smanjenju prava putnika u željezničkom prometu.
U priopćenju nakon današnje sjednice Ustavni sud naveo je da je odbio i odbacio ustavne tužbe sedam hrvatskih banaka podnesene protiv presuda Vrhovnog suda i Visokog trgovačkog suda u kolektivnom sporu koji je pokrenula udruga Potrošač zbog nepoštenih ugovornih odredbi vezanih uz švicarski franak.
– Ustavni sud RH nije našao povrede ustavnih i konvencijskih prava na koje su u ustavnim tužbama ukazivale banke, navode u priopćenju.
Kolektivna tužba u slučaju “franak” pokrenuta je još 2012., a godinu poslije donesena je prva presuda zagrebačkog Trgovačkog suda koji je zaključio da su valutne klauzule i promjenjive kamatne stope ništetne. Nakon toga je, do odluke Ustavnog suda, slijedio niz postupaka i različitih odluka na više sudskih grana.
Potpredsjednica europskih socijalista u Europskom parlamentu Biljana Borzan organizirala je raspravu s predstavnicima Europske udruge potrošača (BEUC) oko sve brojnijih pritužbi građana o preranom kvarenju proizvoda, najčešće odmah po isteku jamstva.
Čak 88 posto upravljača za Nintendo Switch se pokvarilo u prve dvije godine korištenja tvrdi čak 25 tisuća korisnika. U Francuskoj je protiv Nintenda već pokrenuta tužba, a na razini EU je 10 potrošačkih udruga zatražilo istragu. Biljana Borzan Biljana Borzan: ‘Pravila za označavanje porijekla meda idu na ruku lovcima u mutnom’ “Nintendo je u početku pristajao popraviti sve što se pokvarilo u prvoj godini, ali za proizvode koji su se pokvarili u drugoj godini tražio je nadoplatu od 45 eura po upravljaču, što je skuplje od novog proizvoda. Slični slučajevi prijavljeni su i Europskoj komisiji, potrošači se najviše žale na mobitele, perilice za rublje, televizore i usisivače”, kaže Borzan.
Borzan, koja se ovim pitanjem bavi od 2014., najveći napredak je ostvarila nedavnim izglasavanjem zahtjeva za zabranom takve prakse u izvješću Europskog parlamenta i to za samo dva glasa.
“U nedavnom razgovoru s povjerenikom Europske komisije za prava potrošača Reyndersom istaknula sam i naš zahtjev za obaveznim oznakama trajanja proizvoda, jer ljudi imaju pravo znati što kupuju. Istraživanja su pokazala da su voljni platiti i više ako će proizvod dulje trajati. BEUC tvrdi kako im se čak 65 posto potrošača žalilo da su im se proizvodi pokvarili u prvoj godini korištenja”, objasnila je Borzan.
Potrošačke udruge su izrazile potrebu za zabranom ugrađenih kvarova za sve vrste uređaja. Posebno su istaknuli Apple kojeg su četiri organizacije tužile za namjerno usporavanje uređaja. Još početkom godine u Francuskoj je Apple kažnjen s 25 milijuna eura jer nije informirao potrošače da novija ažuriranja usporavaju operativni sustav niti im je dozvolio da se vrate na staru verziju.
