Vijesti

Potrošači se osjećaju napušteno jer moraju sami pronaći rješenje. Udruge koje još rade, pomažu građanima najčešće volonterski, kaže Igor Vujović, predsjednik Društva Potrošač.

Imamo iste zakone, sustav, institucije kao i ostale zemlje Europske unije, ali kod nas ništa ne funkcionira i zaostajemo u ostvarivanju prava. Četvrtu godinu zaredom smo zadnji na listi u zaštiti potrošača, kaže Igor Vujović. 

Predsjednik je Društva Potrošač koje još radi u Zagrebu. Razgovarali smo uoči Svjetskog dana zaštite prava potrošača. 

– Do prije pet godina je koliko toliko funkcioniralo i građani su bili više zaštićeni jer su udruge za zaštitu potrošača odrađivale lavovski posao, posebno u edukaciji, informiranju i savjetovanju potrošača. Danas više ne postoje profesionalna savjetovališta za potrošače, puno je udruga zatvorilo urede, a desetak ih je još aktivnih koje preživljavaju kroz manje projekte i djelovanja na lokalnoj razini – rekao je Vujović. 

Udruge koje još rade, pomažu građanima najčešće volonterski, pa su i teže dostupni. 

– Prije tri godine, promjenom politike i financiranja zaštite potrošača, Ministarstvo gospodarstva nas je dovelo današnjeg katastrofalnog stanja. Potrošači su izgubljeni u modernom potrošačkom društvu, needucirani su i neinformirani, a nemaju se kome obratiti za pomoć. Najviše problema je kod javnih usluga, naplate struje, vode, otpada, i telekomunikacija. Potrošači ne znaju što plaćaju, te ih se indirektno prisiljava plaćanje usluga koje ne koriste – kaže Vujović.

Dodaje da se smanjila problematika u trgovini, ali da je to možda samo privid zbog epidemije.

– Najveći problem su prevare raznih davatelja usluga i trgovaca, a potrošači se osjećaju napušteno i izgubljeno jer moraju sami pronaći rješenje u moru informacija. To je veliki problem posebno starijim građanima koji više ne mogu u direktnom kontaktu potražiti savjet. Udrugama koje su se godinama aktivno bavile zaštitom potrošača država ne osigurava niti minimum za rad – ogorčen je Igor Vujović. 

Iz Ministarstvo gospodarstva kažu da potrošači s njima mogu razgovarati na besplatan broj 0800 414 414. No dostupan je samo četiri sata, tri dana u tjednu, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati. Upite mogu poslati i na Centralni informacijski sustav za zaštitu potrošača (CISZP), koji služi i za prijavu inspekciji. Potrošači više vole direktan kontakt jer je lani savjet telefonom tražilo njih 5667, a preko sustava 3536 ljudi iako je dostupan dan i noć. U Ministarstvu su lani dali samo 9203 savjeta potrošačima iz cijele Hrvatske, a usporedbe radi, savjetovališta pri udrugama su 2018. dala više od 20.000 savjeta.

Na portalu Sve za potrošače, www.szp.hr su informacije i savjeti na brojne teme. Iz Ministarstva kažu da za jesen pripremaju novi Zakon o zaštiti potrošača zbog sprečavanje napuštene poslovne prakse, ponajviše u internetskoj prodaji. 

https://www.24sata.hr/lifestyle/hrvatska-i-dalje-na-dnu-ljestvice-potrosackih-prava-u-europi-750547

U priopćenju nakon današnje sjednice Ustavni sud naveo je da je odbio i odbacio ustavne tužbe sedam hrvatskih banaka podnesene protiv presuda Vrhovnog suda i Visokog trgovačkog suda u kolektivnom sporu koji je pokrenula udruga Potrošač zbog nepoštenih ugovornih odredbi vezanih uz švicarski franak.

– Ustavni sud RH nije našao povrede ustavnih i konvencijskih prava na koje su u ustavnim tužbama ukazivale banke, navode u priopćenju.

Kolektivna tužba u slučaju “franak” pokrenuta je još 2012., a godinu poslije donesena je prva presuda zagrebačkog Trgovačkog suda koji je zaključio da su valutne klauzule i promjenjive kamatne stope ništetne. Nakon toga je, do odluke Ustavnog suda, slijedio niz postupaka i različitih odluka na više sudskih grana.

Potpredsjednica europskih socijalista u Europskom parlamentu Biljana Borzan organizirala je raspravu s predstavnicima Europske udruge potrošača (BEUC) oko sve brojnijih pritužbi građana o preranom kvarenju proizvoda, najčešće odmah po isteku jamstva.

Čak 88 posto upravljača za Nintendo Switch se pokvarilo u prve dvije godine korištenja tvrdi čak 25 tisuća korisnika. U Francuskoj je protiv Nintenda već pokrenuta tužba, a na razini EU je 10 potrošačkih udruga zatražilo istragu. Biljana Borzan Biljana Borzan: ‘Pravila za označavanje porijekla meda idu na ruku lovcima u mutnom’ “Nintendo je u početku pristajao popraviti sve što se pokvarilo u prvoj godini, ali za proizvode koji su se pokvarili u drugoj godini tražio je nadoplatu od 45 eura po upravljaču, što je skuplje od novog proizvoda. Slični slučajevi prijavljeni su i Europskoj komisiji, potrošači se najviše žale na mobitele, perilice za rublje, televizore i usisivače”, kaže Borzan.

Borzan, koja se ovim pitanjem bavi od 2014., najveći napredak je ostvarila nedavnim izglasavanjem zahtjeva za zabranom takve prakse u izvješću Europskog parlamenta i to za samo dva glasa.

“U nedavnom razgovoru s povjerenikom Europske komisije za prava potrošača Reyndersom istaknula sam i naš zahtjev za obaveznim oznakama trajanja proizvoda, jer ljudi imaju pravo znati što kupuju. Istraživanja su pokazala da su voljni platiti i više ako će proizvod dulje trajati. BEUC tvrdi kako im se čak 65 posto potrošača žalilo da su im se proizvodi pokvarili u prvoj godini korištenja”, objasnila je Borzan.

Potrošačke udruge su izrazile potrebu za zabranom ugrađenih kvarova za sve vrste uređaja. Posebno su istaknuli Apple kojeg su četiri organizacije tužile za namjerno usporavanje uređaja. Još početkom godine u Francuskoj je Apple kažnjen s 25 milijuna eura jer nije informirao potrošače da novija ažuriranja usporavaju operativni sustav niti im je dozvolio da se vrate na staru verziju.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/biznis/potrosaci-su-podigli-tuzbe-protiv-nintenda-i-applea-radi-ugradivanja-kvara-u-svoje-proizvode-1465700

Europski parlament danas je potpisao svoje planove za veću održivost i trajniju robu široke potrošnje.

Odbor Parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) dao je početne preporuke. Planovi su tada danas dobili službeno zeleno svjetlo Parlamenta na plenarnoj sjednici.

U posljednjih nekoliko mjeseci, mnogi proizvodi sumnjive kvalitete su došli na tržište. Potrošači često nisu svjesni koliko dugo će ti proizvodi trajati i kome se obratiti u slučaju da se slome. Preporuke Parlamenta imale bi, među ostalim, tri ključne koristi za potrošače.

Kao prvo, Parlament traži da se budućim zakonodavstvom osigura da potrošači dobiju pravna jamstva u pogledu životnog vijeka proizvoda, a proizvođači da budu izravno odgovorni za sve potencijalne nedostatke proizvoda.

Drugo, proizvođači bi također trebali potrošačima pružiti informacije prije kupnje o životnom vijeku proizvoda i poduzeti mjere za rješavanje problema preranog zastarijevanja. Time bi se potrošačima omogućilo da prije kupnje robe donose informiranije odluke i da kasnije potencijalno izbjegnu bilo kakve probleme.

Na kraju bi i potrošači imali koristi od “prava na popravak”. To bi učinilo popravke proizvoda i jeftinijim i lakšim. Dostupnost i/ili trošak popravaka trenutačno je glavni kamen spoticanja za potrošače, onaj koji često obvezuje potrošače da kupe potpuno novi proizvod, kada bi u mnogim slučajevima to učinio jednostavan popravak.

Parlament je jasno dao do znanja da donositelji odluka EU-a moraju pomoći potrošačima u kupnji održivijih i dugotrajnijih proizvoda. Parlament je poslao snažan signal: upravo je takva inicijativa potrošačima potrebna kako bi naše potrošačke navike učinile zelenijama. Sada je na Europskoj komisiji da se pojača i iziše s jednako ambicioznim zakonodavnim prijedlogom.

Consumers International, UNEP i One Planet Network objavili svoju globalnu procjenu označavanja reciklabilnosti i održivosti na plastičnoj ambalaži.

Istraživanje je pokazalo da samo 19% ocijenjenih etiketa daje potrošačima kvalitetne informacije za donošenje informiranih odluka o recikliranju i kupnji. Kao odgovor na ovo izvješće, autori izvještaja stvorili su pet globalnih preporuka za djelovanje kako bi se angažirali poslovni subjekti, kreatori politike i osobe koje postavljaju standarde u stvaranju boljih oznaka plastike koje čine održivost jednostavnim izborom za potrošače.

Potrošači su sve više svjesni utjecaja plastike na okoliš i žele smanjiti njezinu upotrebu. Međutim, informacije koje su im pružene za donošenje održivijih izbora nisu uvijek jasne niti se mogu djelovati, što dovodi do zabune. Nedostaje standardizacije i odgovornosti kod pojedinih robnih marki koje stvaraju vlastite etikete i polaganja prava bez certifikata treće strane. Osiguravanje boljeg označavanja važan je način potpore potrošačima da budu sila promjene.

https://www.consumersinternational.org/news-resources/news/releases/plastic-recycling-labelling-confusing-and-inconsistent/

Danas na Ljetu na Štrosu u 17 sati započinje kampanja Europske komisije „IMAŠ PRAVO“ koja će hrvatske građane informirati o pravima koja kao potrošači ostvaruju u Hrvatskoj i u ostalim državama članicama Europske unije. Kampanju je osmislila Glavna uprava za pravosuđe i potrošače Europske komisije, a odvijat će se u 10 država članica EU, uključujući Hrvatsku. U sklopu kampanje pokrenuta je i web stranica (https://europa.eu/youreuright/home_hr) na kojoj građani mogu saznati koja su njihova prava i kako ih koristiti.

Kampanja „Imaš pravo“ u Hrvatskoj će se odvijati od kolovoza 2019. do proljeća 2020. i pokrit će tri ključne teme: putovanje u paket-aranžmanu, promjena banke i transparentnost bankovnih usluga te pravo na povrat kupljene robe u roku od 14 dana. Budući da su ciljna skupina kampanje građani u dobi između 18 i 35 godina, društvene će mreže biti jedan od ključnih komunikacijskih kanala kampanje s porukama označenim s #yourEUright. 

#yourEUrighthttps://europa.eu/youreuright/home_hr
Predstavništvo Europske Komisije u Hrvatskoj https://ec.europa.eu/croatia/home_hr