Kolika je velika vaša porcija žitarica za doručak?

Volite li žitarice za doručak za doručak ili užinu? Nudite li ih i svojim najmlađima? Koliko ste izdašni u doziranju količine žitarica, koja se zatim prelije mlijekom ili jogurtom?

Pored obvezne deklaracije o hranjivoj vrijednosti koja se daje na 100 g i 100 ml hrane, proizvođači često dobrovoljno navode udio hranjivih sastojaka i preporučeni dnevni unos po obroku. To je poželjno sa stajališta potrošača, jer u slučaju da na proizvodu ne postoji informacija o hranjivoj vrijednosti po obroku, potrošač mora samostalno preračunati količinu hranjivih sastojaka, kao i primjerice šećer u jednom obroku.

Koliko je velika porcija od 30g ili 50g žitarica?

Potrošači se često iznenade kada vide koliko je zapravo mala porcija žitarica koja je navedena na deklaraciji! Povrh toga, veličina porcije različitih žitarica i proizvođača razlikuju se te obično iznose između 30 i 50 grama. Ne samo je na taj način teško usporediti hranjive vrijednosti između žitarica, već je i teško odrediti što je zapravo, jedna porcija žitarica.

Naš savjet: Kada kupujete proizvod, uvijek uzmite u obzir hranjivu vrijednost na 100 grama ili 100 ml proizvoda kako biste usporedili hranjive vrijednosti između različitih marki istog proizvoda.

Prijedlog: Dobro je znati: Preporučenu veličinu porcije određuje sam proizvođač i to predstavlja problem. Proizvođači često preporučuju manje porcije, jer to također smanjuje vrijednost nepoželjnih sastojaka kojima želimo smanjiti unos poput šećera i soli. Smanjivanje tih vrijednosti proizvođač može istaknuti na prednjoj strani pakiranja žitarica, što je zapravo i oglasni prostor za proizvod. Proizvođači na prednjoj strani pakiranja obično ističu nižu energijsku vrijednost jer nije tajna da mnogi potrošači posebno obraćaju pažnju na kalorijske podatke.

Premalo potrošača slijedi preporučene porcije

U internetskoj anketi na više od 1.000 potrošača postavljeno je pitanje slijede li preporučeni udio od 30 grama koje je naveo proizvođač. Količinu smo im pokazali i pomoću slike. Rezultati nisu bili iznenađujući: samo 12 posto ispitanika dosljedno slijedi preporučeni dio, dok šest posto uzima manje od preporučenog. Gotovo polovica ispitanika smatra da je veličina porcije premala i da je svaki put povećavaju prilikom pripreme obroka. Upravo je ta činjenica prilično problematična u svjetlu problema pretilosti i prekomjernog unosa slobodnih šećera.

Anketa Food Pro: Koja vrsta žitarica je najomiljenija među potrošačima?

Najpopularnije žitarice za doručak u Hrvatskoj među odraslima i djecom su čokoladne žitarice. Rezultati su to istraživanja provedenog putem internetske ankete u listopadu 2020. godine u sklopu međunarodnog projekta Food PRO, na uzorku većem od 500 ispitanika.

Većina ispitanika (39,13%) najčešće konzumira čokoladne žitarice, nešto manji broj zobenu kašu, a potom prema učestalosti konzumiranja slijede kukuruzne pahuljice, muesli sa voćem i muesli sa čokoladom.

Čokoladne žitarice najčešće konzumiraju sami ispitanici, a uz njih, često ih konzumiraju djeca i ostali članovi obitelji.

Čokoladne se žitarice najčešće kupuju u Konzumu (24,57%), potom Lidlu, Kauflandu i Sparu. Najčešće korištene marke proizvoda su Nestle, potom Podravkine Lino pahuljice, Encian i Crownfield marke.

Čokoladne žitarice najčešće se konzumiraju za doručak

Ispitanici preferiraju punjene žitarice (čokoladne), i trećina ispitanika ih konzumira nekoliko puta tjedno. Nadalje, ispitanici pridaju pozornost obliku žitarica i najomiljenije su im čokoladne loptice. Žitarice se najčešće konzumiraju za doručak (81,68%).

Trećina ispitanika uvijek provjerava hranjivu vrijednost proizvoda na pakiranju

Pri odabiru žitarica, ispitanicima su najvažniji hrskavost, prehrambena vlakna, sadržaj čokolade i šećer. Na pitanje o provjeri nutritivne vrijednosti na pakiranju, trećina ispitanika (34,35%) odgovorila je da ponekada provjerava nutritivne vrijednosti na ambalaži proizvoda, trećina to čini uvijek, a preostala trećina ispitanika nikada. Većina uspoređuje hranjivu vrijednost na pakiranju između sličnih proizvoda.

U istraživanju je sudjelovalo ukupno 560 ispitanika. Većina ispitanika bila je ženskog spola, između 21 i 40 godina (69,25%), te žive u kućanstvu bez djeteta do 12 godina starosti.

Potrošači su svakodnevno izloženi brojnim oglasima, voljno ili nenamjerno. Oglašavanje je često razlog zbog kojeg potrošači saznaju o postojanju određenih proizvoda koji im kasnije privuku pažnju na prodajnom mjestu. Međutim, oglašivačke poruke većinom predstavljaju proizvode s odabranim svojstvima koje proizvod prikazuju u najboljem svjetlu. Neovisno usporedno testiranje, koje provode potrošačke organizacije, ogledalo je za oglasna obećanja i predstavlja jedinstveni antipod sadržaju oglasa, a potrošačima daje nepristranu usporedbu kvalitete između testiranih proizvoda. Usporedno testiranje, koje provode nezavisne potrošačke organizacije, stoga je vrlo djelotvoran alat koji povećava transparentnost na tržištu, omogućava informiranje potrošača i donošenje boljih odluka o izboru kupnje, ali ne nužno i skupljih.

Food PRO projekt usmjeren je na razmjenu najboljih saznanja iz prakse i izgradnju kapaciteta za daljnji i dugoročni razvoj potrošačkih organizacija u šest zemalja regije CESEE – u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Cilj je projekta izgradnja kapaciteta i osnaživanje timova za provođenje istraživanja tržišta i neovisnih usporednih ispitivanja prehrambenih proizvoda, s ciljem da organizacije za zaštitu potrošača postanu suverene u provođenju ovih aktivnosti, uključujući učinkovitu komunikaciju, razmjenu znanja i iskustva i suradnju sa etabliranim potrošačkim organizacijama u regiji.

Na taj će način potrošačke organizacije koje sudjeluju u projektu osnažiti svoje kapacitete, a potrošači steći bolji uvid u svoja potrošačka prava te ojačati povjerenje u potrošačke organizacije. Projekt uključuje provođenje usporednog testiranja žitarica za doručak. Sama provedba testiranja omogućiti će manjim organizacijama aktivno sudjelovanje u svim postupcima u praksi dok će potrošačima omogućiti provjeru rezultata te samim time i usporedbu različitih proizvoda. Nakon rezultata usporednog testiranja proizvoda, projektne potrošačke organizacije tražiti će i dobiti odgovor na pitanje postoji li dvostruka kvaliteta naizgled identičnih proizvoda na različitim tržištima Europske unije. Konačni rezultati projekta biti će objavljeni u svibnju 2021. godine.